Dokumenti · AFŽ Arhiv

Dating > Dokumenti · AFŽ Arhiv

Click here: ※ Dokumenti · AFŽ Arhiv ※ ♥ Dokumenti · AFŽ Arhiv

Islam nije naredio, kaže se dalje u odgovoru, da žena živi kod kuće i uhapšena, nego je naredio da ide u džamiju i dozvolio joj da može posjećivati konferencije i sastanke na kojima se pretresaju važna narodna pitanja, učestvovati u debati i stavljati svoje prijedloge. Vilfan, Pravna zgodovina, str. Meščani so v tem primeru stopili na mesto prvotnih domačih kmečkih prisednikov. ŠTEVILKA 1-2 KAZALO I.

U fazi je preispitivanja. On je u stalnom razvoju i ispred nas je jedan dugotrajan proces. Vilfan, ZemljiSka gospostva, str. Interesantno je spomenuti da je u diskusiji koja je prethodila usvajanju rezolucije Muhamed Ševket ef. Leta 1963 se je DSNZ preimenoval v Republiški sekretariat za notranje zadeve. Tu je šlo torej za pristojnost po kraju storitve kaznivega dejanja. Sergiju Vilfanu v slovo Jože Žontar Dr. Vsako škodo je bilo potrebno prijaviti na novo, na posebnem obrazcu.

Mehmed, podržali su izjavu reisu-l-uleme Ibrahima ef. Sta radimo sa njim? Zdravico Šundrica Ignacij Voje X.

IZVORI - Arhiv naj bi vodila upravnik in njegov namestnik, ki naj bi imela fakultetno izobrazbo zgodovinske, filološke ali pravno-socioloske smeri in naj bi obvladala latinščino, grščino in vsaj en tuj jezik. V težjih kazenskih zadevah je sodbe izrekal prisedniški zbor, ki ga je sestavil deželskosodni organ izmed omenjenih koseških prisednikov, nekaterih okoliških tržanov in vseh petih pod72 ložniških županov.

Piše: Masha Durkalić U Sarajevu je 8. Osobe najzaslužnije za kreiranje AFŽ Arhiva su Andreja Dugandžić i Adela Jušić, umjetnice i aktivistice, koje su kao članice Udruženja za kulturu i umjetnost Crvena odlučile da se upuste u izazov rekonstrukcije antifašističke borbe žena BiH i Jugoslavije. Andreja objašnjava da ideja o kreiranju arhiva postoji nekoliko godina, ali je intenzivni rad krenuo u augustu 2014, pokretanjem Crowdfunding kampanje kojom su prikupljena sredstva za inicijalnu fazu razvoja Arhiva. Do tog momenta je tema povremeno tretirana kroz njihov kolektivni, ali i individualni rad, a Andreja naglašava da ih je upravo nedostatak dostupnih informacija o djelovanju najmasovnijeg ženskog pokreta u historiji Jugoslavije naveo da krenu u pravcu kreiranja Arhiva. Znale smo da brojni dokazi o djelovanju žena u NOB-u, AFŽ-u i u izgradnji Jugoslavije postoje, no trebalo ih je pronaći i prikupiti, što smo sebi postavile kao prvi zadatak. Tehničko rješenje, u vidu online Arhiva, uslijedilo je nakon mjeseci prikupljanja materijala, koji su potom odredili strukturu samog web sitea. Podrška koju smo dobile od profesionalnih lica bibliotekarke Nine Karač i IT stručnjaka Feđe Kulenovića, op. No, kako su Andreja i Adela uspjele doći do ovih materijala, kada su se i same suočile s manjkom dostupnih informacija? U međuvremenu su radile na kontaktima s drugim institucijama, između ostalog i sa Arhivom BiH, koji je također dozvolio digitalizaciju građe. Ostali prikupljeni materijal dobile smo i od privatnih lica, a kako se rad na Arhivu nastavlja, planiramo proširiti naše istraživanje i suradnje sa institucijama van Sarajeva. Iako ističu da je informacija o pokretanju AFŽ Arhiva bila zanemarena od strane elektronskih i printanih medija, vijest se ipak uspjela proširiti. U proteklih dva mjeseca, arhiv je imao 3. Posjete su uglavnom regionalne, ali ima dosta pregleda i iz drugih zemalja. Revolucija ima svoje pjesme, svoje zastave, svoju krv. Hladni rat za žene Godine 1953. AFŽ se samo ukinuo, uz obrazloženje da ne mora postojati posebna organizacija koja tretira žene i ženska pitanja, već da država ima zadatak da se njima bavi, odnosno da su ona integrirana u politiku socijalističke Jugoslavije. Koliko im je bilo važno održati kontinuitet sa vremenom postojanja AFŽ-a pokazuje i činjenica da su na predstavljanju arhiva u Sarajevu 8. U pitanju su bile Lucija Mravić i Stana Nastić, obje borkinje u NOB-u, koje obje imaju preko 90 godina, ali su još uvijek dobrog zdravlja i sjećanja. Trenutni online oblik arhiva nije finalan — on se i dalje razvija i raste. Ostao je veliki dio materijala koji još uvijek nije digitaliziran i uploadan, tako da je pred Adelom i Andrejom još puno posla na obradi materijala, kao i na daljem prikupljanju. U međuvremenu kreiraju nove suradnje po BiH i u regionu. Adela Jušić je prošlog mjeseca kreirala rad Eto nam ženau sklopu Bijenala savremene umjetnosti D-0 ARK Underground u Titovom bunkeru u Konjicu. U pripremi se isključivo koristila dokumentima, periodikom i knjigama sa Arhiva, a u pitanju je bio digitalni print i kolaž od fotografija i teksta od 30-ak metara kvadratnih koji problematizira upravo promjenu politike spram žena, njihovih prava i dužnosti u periodu odmah nakon Drugog svjetskog rata i 1953.